Naftne tehnologije iz Norveške i Švicarske umjesto EU

Ključne odluke

Početkom 2014. godine, tvrtka je "Rosnjeft" kupila dionice jedne od najvećih tvrtki za proizvodnju opreme i pružanje usluga u sferi eksploatacije nafte i plina, švicarskog "Weatherforda", priopćila je za Ruski vjesnik press služba tvrtke "Rosnjeft". Prema ovom sporazumu, ruska će strana dobiti osam ogranaka koji se bave izradom bušotina i remontom platformi u Rusiji i Venezueli. Strane su se također dogovorile o dugoročnoj suradnji na polju pružanja servisnih usluga u oblasti proizvodnje nafte i plina. Vrijednost ugovora nije objavljena, ali, kako je postalo jasno iz odluke upravnog odbora ruske tvrtke od 28. srpnja, "Rosnjeft" je za švicarske aktive platio najviše 389,3 milijuna dolara. "'Rosnjeft' je u izvjesnoj mjeri sebe zaštitio od negativnih efekata koje je donijelo uvođenje sankcija prema ruskom energetskom sektoru", objašnjava analitičar agencije "Investkafe" Grigorij Birg. Prema njegovim riječima, istodobno postoji mogućnost da će tvrtka biti prisiljena koristi opremu i tehniku ​​iz zemalja azijsko-tihooceanske regije ili opremu ruske proizvodnje koja po kvaliteti zaostaje za zapadnom. "To također može utjecati na učinkovitost primjene naprednih tehnologija koje se koriste prilikom izrade bušotina i dobivanja nafte na grebenu, kao i pri eksploataciji nekonvencionalnih naftnih resursa", smatra ovaj stručnjak.

Osim toga, "Rosnjeft" je dva dana ranije potpisao dugoročan sporazum o izradi bušotina na grebenu s norveškom kompanijom "North Atlantic Drilling Ltd". Ugovor predviđa da norveška strana do 2022. kupi šest morskih naftnih platformi za dobivanje nafte na grebenu, između ostalog i u arktičkim uvjetima. "Sklopljeni dugoročni sporazumi o eksploataciji nafte na grebenu omogućit će kompaniji 'Rosnjeft' realizaciju planove o geološkim ispitivanjima parcela na kontinentalnom pragu za koje posjeduje dozvole i o eksploataciji nalazišta nafte u surovim arktičkim klimatskim uvjetima", izjavio je poslije potpisivanja sporazuma direktor "Rosnjefta" Igor Sečin.

Radi se o tome da su zbog uvođenja sankcija protiv "Rosnjefta" ugroženi veliki projekti na grebenu, koje je tvrtka planirala realizirati zajedno s američkom tvrtkom "ExxonMobil". Prema rezultatima istraživanja "Bank of America Merrill Lynch", trenutno se 60-70% opreme, koja ja neophodna Rusiji za eksploataciju teško dostupnih zaliha nafte, isporučuje iz Europe i SAD-a. Međutim, Europska unija zabranila je da se Rusiji prodaje tehnologija za podvodnu eksploataciju nafte, a "Rosnjeft" je obuhvaćen i "sektorskim" sankcijama SAD, što znači da je kompaniji zabranjeno uzimanje kredita od američkih partnera na rok duži od 90 dana. Ugovori s norveškom i švicarskom kompanijom omogućuju da se sva ova ograničenja zaobiđu, s obzirom da Norveška i Švicarska nisu članice EU i nisu dužne provoditi sankcije.

Opasnost od sankcija

Situacija bi se mogla zakomplicirati ako bi se Norveška ili Švicarska priključile sankcijama Europske unije. Kako je 31. srpnja 2014. izjavio šef norveške diplomacije Berge Brende, ova zemlja se priprema pažljivo proučiti mjere koje su dogovorile zemlje Europske unije i u vezi s ovim pitanjem održati konzultacije s parlamentom. Sa druge strane, kako je izjavio veleposlanik Švicarske u Rusiji Pierre Helg, Švicarska ne planira protiv Rusije uvoditi bilo kakve sankcije. "Trenutno sa sigurnošću možemo tvrditi da će tvrtka 'Rosnjeft' u svakom slučaju pokušati nabaviti tehnologije koje su joj potrebne, kao i da će pred svim nadležnima štititi svoje pravo na imovinu. Ona je stečena prije uvođenja sankcija i uz poštivanje svih pravnih normi, to jest 'Rosnjeft' je savjestan vlasnik ", ističe Dmitrij Baranov, vodeći stručnjak "Finam Managementa", tvrtke za upravljanje financijama. Međutim, u najgorem slučaju, prema njegovim riječima, dio radova na eksploataciji nalazišta fosilnih energenata na grebenu može biti odložen  na određeno vrijeme - zbog nužnosti da se za ove potrebe razviju vlastite tehnologije ili da se u svijetu pronađu drugi proizvođači.

Ruski biznis se oslobađa dolara

Unatoč sankcijama prema predsjedniku upravnog odbora "Rosnjefta" Igoru Sečinu i tzv. sektorskim sankcijama SAD-a, američka je Federalna trgovačka komisija u lipnju 2014. dozvolila "Rosnjeftu" otkupiti tvrtku za financijske usluge "Morgan Stanley". Ruska tvrtka treba samo dobiti odobrenje Komiteta za strane investicije pa će u tom će slučaju ona preuzeti međunarodnu mrežu naftnih skladišta, rezervi nafte i naftnih derivata, kao i izravne ugovore s potrošačima i ugovore na temelju plaćanja predujma. Konkretno, preko 100 naftnih trgovinskih poduzeća iz ureda"Morgan Stanleya" u Velikoj Britaniji, SAD-u i Singapuru, prijeći će raditi za "Rosnjeft", kao i 180 menadžera iz sporednih ogranaka.