Bugarska, nuklearna elektrana, Rusija i Hillary Clinton

Grafikon: Nuklearne elektrane u Istočnoj Europi izgrađene uz sudjelovanje Rusije

Istočna Europa nije spremna da odreći se nuklearnog energetskog sektora. U Bugarskoj je 27. siječnja održan narodni referendum koji je inicirala Bugarska socijalistička partija na čelu s bivšim premijerom Sergejem Staniševom. Građanima je postavljeno pitanje: „Podržavate li Vi razvoj nuklearnog energetskog sektora putem izgradnje nove nuklearne elektrane?“.

Prvobitna zamisao bila je da pitanje bude konkretno (o obnavljanju izgradnje nuklearne elektrane „Belene“, čija je izgradnja 2006. povjerena ruskom „Atomstrojeksportu“, koji je na natječaju pobijedio američku kompaniju Westinghouse). Međutim, kasnije su vlasti izmijenile formulaciju i sada je pitanje uopćeno, što je, prema ocjenama sociologa, pomalo dezorijentiralo ljude. Pored toga, sadašnji premijer Bojko Borisov, koji je i donio odluku o obustavljanju projekta nuklearne elektrane „Belene“, pozvao je svoje pristaše (partiju GERB) da glasaju „protiv“.

Na referendum se odazvalo 21,8% građana, što je iznad minimuma. Od toga je za izgradnju elektrane glasalo 61%, a protiv 35% građana. Sada će pitanje izgradnje nove nuklearne elektrane razmotriti parlament.

„Čisto etički gledano, ne mogu zamisliti da netko odbaci mišljenje gotovo milijun ljudi (Bugarska ima nešto više od 7 milijuna stanovnika). Osim toga, sudeći po rezultatima referenduma pitanje o nuklearci „Belene“ ponovo će doći na dnevni red poslije narednih izbora u Bugarskoj“, smatra stručnjak iz bugarskog energetskog sektora Tasko Ermenkov, član inicijativnog odbora za podršku referendumu.

Poslije Fukušime u Europi ovakav rezultat glasanja predstavlja presedan, i to je indikativno. Sada je za bugarsku opoziciju važno sačuvati pobjedu projekta „Belene“, jer se čitava diskusija tijekom proteklih mjeseci prilikom pripreme referenduma zasnivala upravo na dobrim i lošim stranama ovog projekta.

„U ljeto 2013. u Bugarskoj će biti održani parlamentarni izbori. Rezultate referenduma analitičari tretiraju kao projekciju glasanja za Bugarsku socijalističku partiju ili za partiju GERB („Građani za europski razvoj Bugarske“). Očigledno je da će se diskusija nastaviti, jer sudbina projekta realno zavisi upravo od toga tko će pobijediti na parlamentarnim izborima i formirati vladu“, smatra Aleksandar Uvarov, nezavisni stručnjak za nuklearni energetski sektor i glavni urednik elektronskog izdanja „Atominfo“.

Danas se pozicija Bojka Borisova i njegovih pristaša svodi na jednu tezu: elektrana košta 10 milijardi eura, kojih u budžetu nema. Čak i ako građani budu glasali „za“, taj se novac neće imati odakle uzeti, osim ako se ne otme od umirovljenika, tvrdi aktualni premijer.

„Belene“, Rusija i Hillary Clinton

„Bojko Borisov je 2010. postavio niz uvjeta za početak projekta izgradnje nuklearne elektrane ‘Belene’, na primjer da se objavi fiksirana cijena elektrane, u koju će biti uračunati svi indeksi inflacije, da 51% dionica u projektnoj kompaniji pripadne bugarskoj kompaniji NEK koja sudjeluje u projektu, da se projekt financira bez novca iz budžeta, pa čak i bez garancije države, i da se u projekt uključe europski investitori. Svi uvjeti su ispunjeni“, podsjeća Sergej Novikov, službeni predstavnik kompanije „Rosatom“.

Svojevremeno su u projekt izgradnje nuklearne elektrane „Belene“ uključene i francuska kompanija za inženjering Altran Technologies i finski koncern Fortum, koje zajedno sa „Rosatomom“ treba sudjelovati u financiranju izgradnje nuklearke po fiksiranoj cijeni od 6,297 milijardi eura i da preuzmu na sebe sve inflacijske rizike. Pri tome kontrolni paket pripada kompaniji NEK, koja je dobila mogućnost da svoj dio sredstava uloži kasnije, kada ostvari prihod od proizvodnje i prodaje električne energije u ovoj elektrani. Svi ti uvjeti su potvrđeni u potpisanim memorandumima o osnivanju projektne kompanije. Prema tome, u izgradnju nuklearne elektrane ne bi bio utrošen nijedan lev iz budžeta Bugarske.

I pored svega, Bojko Borisov je ipak odlučio obustaviti projekt, a to se dogodilo u proljeće 2012, poslije posjete državne tajnice SAD-a Hillara Clinton Bugarskoj. „Sada je do takve konfrontacije došlo i u Češkoj, na natječaju za izgradnju nuklearne elektrane ‘Temelin’: s jedne strane su [domaća] „Škoda“ i [ruski] „Atomstrojeksport“, a s druge Westinghouse. Clinton je prije svog odlaska iz State Departmenta posjetila Češku, gde je u susretu sa šefom češke diplomacije Schwarzenbergom otvoreno tražila da se da prednost Amerikancima. To se Česima nije svidjelo. Možda je upravo tako izravna podrška Hillary Clinton doprinijela Schwarzenbergovom porazu na predsjedničkim izborima, održanim prošle subote“, rekao je češki politolog Ondrej Mrazek.