Ruske kompanije „Gazprom“ i „Sintez“ ostale su zapravo jedini pretendenti na kupovinu grčke nacionalne plinske kompanije DEPA. Grčka će pod pritiskom zajmodavaca biti primorana prihvatiti njihovu ponudu bez obzira na negodovanje SAD i EU, koje su nezadovoljne zbog prodora Rusije. Grčki dužnosnici očekuju da će za plinsku aktivu dobiti 1,5 milijardi eura.
„
Postavlja se pitanje: šta ako nam Rusi daju ponudu koju nećemo moći odbiti?
anonimni visoki grčki dužnosnik
Ruski plinski gigant „Gazprom“ i grupa „Sintez“, kojom upravlja predstavnik Čuvaške Republike u Vijeću Federacije Leonid Lebedjev, glavni su pretendenti na kupovinu grčke plinske kompanije DEPA, zbog čega su Europska unija i SAD izrazile nezadovoljstvo, piše Financial Times (FT).
Grčka privatizira kompaniju DEPA zajedno s kompanijom-kćeri Hellenic Gas Transmission System Operator S.A. (DESFA), koja je operator plinskog transportnog sustava i preko koje grčka vlada upravlja nacionalnom mrežom distribucije plina i terminalima za regasifikaciju. Kompanije čine jedinstveni plinski holding. Grčka država neposredni je vlasnik 65% holdinga DEPA, dok je 35% u vlasništvu kompanije Hellenic Petroleum, u kojoj grčka država također ima 35% dionica. Grčka vlada i Hellenic Petroleum dogovorile su se o zajedničkoj prodaji dionica. Investitorima je ponuđeno da otkupe aktive u paketu ili parcijalno. U prvom slučaju kupac dobiva 100% dionica integriranog holdinga pod uvjetom da poslije transakcije bude vraćeno državi 34% operatora plinskog transportnog sustava DESFA. Prema drugoj shemi, udio Grčke države u kompaniji DEPA bit će prodan odvojeno od udjela DESFA, ali i u tom slučaju država namjerava zadržati 34% dionica u operatoru plinskog transportnog sustava.
DEPA je jedna od najprivlačnijih aktiva u grčkom paketu privatizacije. Dužnosnici očekuju da će za kompaniju dobiti 1,5 milijardi eura.
Javnost je još u travnju 2012. saznala da su „Gazprom“ i „Sintez“ dostavili ponude za kupovinu tvrtke DEPA. Za ove aktive su pored ruskih kompanija bili zainteresirani talijanski Edison, AEM i ENI, azerbejdžanska državna kompanija Socar, alžirski Sonatrach, španjolski Gaz Natural i Enagas, izraelska kompanija Israel Corp., japanski Mitsui, nizozemski Vopak, kineski ENN, češki CEZ i grčki holding M&M.
Vijeće direktora grčke agencije za privatizaciju u dva navrata je odlagalo donošenje odluke o formiranju finalnog popisa pretendenata, iako planira zatvoriti transakciju do kraja prvog kvartala 2013.
Zasada ne postoji službeni spisak kompanija koje su ušle u finale natječaja, ali nijedna kompanija iz Europe, Japana ili Kine, kojoj je agencija odobrila sudjelovanje u natječaju, još uvijek nije dostavila službenu ponudu, očigledno zbog mogućeg izlaska Grčke iz eurozone. Izvori bliski sudionicima pregovora priopćavaju da su u igri ostala tri osnovna pretendenta: dvije ruske kompanije i azerbejdžanski Socar. FT spominje i grčke kompanije M2M i GEK Terna, ali ova druga je zainteresirana samo za kupovinu dionica kompanije DESFA. „Oni će prekoračiti rokove... Teško je zamisliti kako će agencija uspjeti prikupiti i ocijeni ponude, izabrati najpovoljnijeg kupca završiti pregovore u roku“, ističe predstavnik autora jedne od dostavljenih ponuda.
„Postavlja se pitanje: šta ako nam Rusi daju ponudu koju nećemo moći odbiti?“, kaže jedan visoki grčki dužnosnik.
„Gazprom“ već ostvaruje 90% svih isporuka plina u Grčku, i one idu kroz bugarski plinovod, dok Socar isporučuje manje količine plina preko Turske. „Gazprom“ pretendira samo na DEPA, jer zakonodavstvo EU zahtjeva razdvajanje isporučitelja i distributera plina. Nedavno je koncern odustao od planova da gradi dio „Južnog toka“ kroz Grčku i Jadransko more do Italije, demonstrirajući tako namjeru da poštuje zahtjeve EU ukoliko dobije pravo na ovu kupovinu. U slučaju neuspjeha „Gazproma“ glavni pretendent postat će „Sintez“, ali nije isključeno da će i on djelovati u interesu koncerna.
Po riječima šefa „Sinteza“ Andreja Koroljova, Grčka može postati plinski transportni centar Europe. Za privatizaciju kompanije DEPA on kaže da je to mogućnost „izlaska na grčko tržište po cijeni koja je u uvjetima krize relativno niska“.
„Mi ćemo izgraditi [plinovodni] spoj sa susjednim zemljama radi povećanja protoka“, kaže Koroljov, a citira ga FT. „Zajedno će ruske kompanije dominirati na grčkom tržištu“, izrazio je bojazan jedan analitičar iz Atene.
SAD i Europska unija su protiv toga da Rusi kupe grčku plinsku kompaniju, jer se boje veće plinske ovisnosti o Rusiji i ističu da Grčka ne treba biti „talac“ Rusije. Grčki dužnosnici, međutim, objašnjavaju da oni i nemaju mnogo izbora. „Pritišće nas ‘trojka’ [trojka najmodavaca: Međunarodni monetarni fond, Europska centralna banka i Europska komisija], koja zahtjeva da se na privatizaciji zaradi što je moguće više“, kaže jedan grčki dužnosnik. Prema planu, Grčka od privatizacije za dvije godine treba dobiti najmanje 15 milijardi eura. „Mi znamo da će se onaj tko kupi kompaniju DEPA pojaviti na tržištu EU i bit će prinuđen poštivati njezino zakonodavstvo“, ističe dužnosnik iz agencije za privatizaciju.