Glavna vanjskopolitička dilema u posljednjih nekoliko dana je riješena: inauguracija predsjednika Venezuele Huga Chaveza odložena je do daljnjeg. Opozicija je zahtijevala ponovne predsjedničke izbore, ali Vrhovni sud je potvrdio da je odlaganje inauguracije zakonito i da odgovara ustavnim normama.

Međutim, i pored konačne odluke suda, objavljene u srijedu, situacija u zemlji je i dalje napeta. Venezuela se može naći na pragu političke krize, tako da i službena Moskva pažljivo prati Chavezovo zdravstveno stanje. Krajem prosinca predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Božić i Novu godinu Hugu Chavezu i izrazio uvjerenje „da će urođena otpornost i životna energija pomoći Chavezu da nadvlada sadašnja iskušenja i vrati se svojim aktivnostima, te da će se pod njegovim rukovodstvom Bolivarijanska Republika Venezuela i dalje uspješno razvijati“, priopćila je informativna služba Kremlja.

Venezuela je i dalje glavni trgovinski i ekonomski partner i vanjskopolitički saveznik Rusije u regiji. Upravo ova južnoamerička zemlja je Rusiji otvorila vrata latinoameričkog tržišta u tako osjetljivom području kao što je vojno-tehnička suradnja.

Zabrinutost Rusije zbog Chavezovog zdravstvenog stanja potpuno je logična i razumljiva. Predsjednici Venezuele i Rusije imaju dosta zajedničkog i njihov je odnos uvijek bio topao i prijateljski. Pojedini politolozi kažu da je Putin u Chavezu prepoznao srodnu dušu. Venezuelanski predsjednik je također uvijek naglašavao važnost razvoja odnosa s Rusijom koja je garancija očuvanja višepolarnog svijeta, bez čega nije moguće izgraditi izbalansirani međunarodni sustav.

Venezuela i Rusija povezane su mnogobrojnim naftnim i vojnim sporazumima. Samo u listopadu 2011. potpisan je bilateralni sporazum vrijedan 8 milijardi dolara (od toga je 4 milijarde dolara iznosio kredit koji je Rusija dala Venezueli u okviru vojno-tehničke suradnje). Nacionalni naftni konzorcij i venezuelanska državna naftna kompanija „Petroleos de Venezuela SA“ osnovat će zajedničko poduzeće za eksploataciju nafte u pojasu rijeke Orinoco, na nalazištu Carabobo-2, čiji se kapacitet procjenjuje na 40 tisuća barela dnevno.

Predsjednici Venezuele i Rusije imaju dosta zajedničkog i njihov je odnos uvijek bio topao i prijateljski. Pojedini politolozi kažu da je Putin u Chavezu prepoznao srodnu dušu.

Već je počela eksploatacija nafte na drugom nalazištu Hunin-6, također uz sudjelovanje ruske strane. Venezuela je pred političkom krizom koja može pokvariti dalju realizaciju zajedničkih projekata. Iako je vjerojatnost ovog scenarija mala, ruski financijski stručnjaci ipak dopuštaju i takvu mogućnost. Prema riječima Grigorija Birga, analitičara nezavisne agencije „Investkafe“, Venezuela ima ogromne zalihe teške nafte, za čiju preradu su neophodna financijska sredstva i ekspertize međunarodnih kompanija. Za realizaciju ambicioznih planova razvoja eksploatacije nafte Bolivarijanskoj republici potrebni su ruski investitori, ali u slučaju promjene političkog smjera puno toga se može izmijeniti.

Ugroženi su i vojni sporazumi, sklopljeni s Venezuelom u posljednjih 7 godina. Portfolio narudžbi Bolivarijanske republike početkom 2012. procijenjen je na 6-7 milijardi dolara (ne računajući kredit od 4 milijarde dolara koji je Caracas dobio za razvoj vojno-tehničke suradnje).

Trgovinski i ekonomski odnosi dviju zemalja baziraju se praktički samo na mnogobrojnim naftnim i plinskim sporazumima, kao i na otvaranju kreditne linije po kojoj Venezuela može kupiti oružje. Ekonomske disproporcije u trgovinskim odnosima zasad se ni na koji način ne kompenziraju.

I pored toga Venezuela je i dalje glavni trgovinski i ekonomski partner i vanjskopolitički saveznik Rusije u ovoj regiji. Upravo ova južnoamerička zemlja Rusiji je otvorila vrata latinoameričkog tržišta u tako osjetljivom području kao što je vojno-tehnička suradnja. Rusija je zahvaljujući Venezueli dobila mogućnost sudjelovanja u krupnim investicijskim projektima u regiji, oslanjajući se na otvorenu podršku prvog čovjeka Bolivarijanske republike.

Hugo Chavez uvijek je naglašavao važnost razvoja odnosa s Rusijom kao garancijom očuvanja višepolarnog svijeta, bez čega nije moguće izgraditi izbalansirani međunarodni sustav.

U ovom trenutku Chavezov povratak u veliku politiku leži isključivo u rukama kubanske medicine, tako da je zasad prerano praviti bilo kakve prognoze, prokomentirao je situaciju za RBTH Andrej Pjatakov, viši znanstveni suradnik Instituta za Latinsku Ameriku Ruske akademije znanosti. „Mogu se označiti dvije najvjerojatnije tendencije razvoja događaja vezanih za bolivarijansku revoluciju. Prvo, značajno aktiviranje opozicije, koja je i pored neuspjeha na predsjedničkim i regionalnim izborima vrlo popularna u venezuelanskom društvu. Drugo, moguć je raskol unutar same vladajuće stranke. Ako podijele budu suviše duboke, to može dovesti do političke krize“, izjavio je Pjatakov.

Prema riječima stručnjaka, ako opozicija organizira vanredne predsjedničke izbore, „ortodoksni chavizam“ neće imati puno šanse za opstanak. Ali i u tom slučaju teško da će doći do kardinalnih promjena u venezuealansko-ruskim odnosima. I opozicija je zainteresirana za očuvanje povoljnih ugovora u naftnoj sferi, iako je ipak moguća depolitizacija bilateralnih odnosa, smatra Pjatakov.

Sada Venezuela ulazi u dug period dubokih promjena, a Rusija treba shvatiti da njezin glavni latinoamerički saveznik nikada neće biti onaj stari.

Zabranjeno je kopiranje i ponovno objavljivanje sadržaja objavljenih na „Ruskm vjesniku“, djelomično ili u cjelini, u elektronskom ili pismenom obliku, bez pismenog odobrenja redakcije.