Rusija od 1. prosinca predsjedava summitom „dvadesetorice“. Sergej Ivanov, šef kabineta predsjednika RF i šef organizacijskog odbora za pripremu i realizaciju predsjedanja Ruske Federacije summitom G-20, ispričao je Sergeju Briljovu, voditelju emisije „Vijesti subotom“, o tome kako je toliko raširen, a ustvari tako tijesan svijet povezan zajedničkim temama koje će biti na dnevnom redu summita.
Vijesti: Što zapravo predstavlja summit G-20, kojim Rusija sada predsjedava? Zašto je za Rusiju uloga predsjedajućeg toliko važna?
Sergej Ivanov: G-20 je neformalni forum vodećih ekonomija svijeta. Zemlje koje sudjeluju u summitu G-20 predstavljaju ili generiraju 90% ukupnog svjetskog bruto domaćeg proizvoda i 80% ukupne svjetske trgovine. Na teritoriju tih zemalja živi dvije trećine stanovništva našeg planeta.
Vijesti: Hoće li se summit održavati u Konstantinovskom dvorcu u Sankt Peterburgu [gdje je 2006. održan summit „velike osmorice“]?
S.I.: Da.
Vijesti: Znači li to da neće biti potrebna dodatna financijska sredstva?
Rusiji predstoji teška godina predsjedanja G-20
Rusiji će trebati sav talent svih njezinih resornih ministara, ako želi dokazati da njezino predsjedanje nije samo tehničko pitanje.
S.I.: Neće biti potrebna posebno velika sredstva. Odmah želim objasniti jednu stvar. Govorimo „dvadesetorica“, ali u Peterburgu će 5. i 6. rujna prisustvovati rukovoditelji 33 delegacije. Mi proširujemo format susreta i želimo pokazati da G-20 i pored 90% svjetskog bruto domaćeg proizvoda nije neki zatvoreni ekskluzivni klub. Pažljivo pratimo događaje i djelujemo u interesu globalne ekonomije, koja će se odraziti na sve zemlje, neovisno o stupnju njihovog razvoja.
Pored toga, pozivamo i rukovoditelje velikih međunarodnih organizacija. Ovdje je opterećenje nešto veće nego u „osmorici“, ali osnovna infrastruktura je, naravno, osigurana, jer imamo Konstantinovski dvorac.
Vijesti: U G-20 postoje zemlje koje nisu naviknule obraćati pažnju na mišljenje drugih. Može li Rusija, koja prema raznim ocjenama zauzima treće ili četvrto mjesto u svijetu po zlatnim rezervama, u razgovoru sa SAD-om, na primjer, upotrijebiti sljedeći argument: mi kupujemo vaše američke depozitne potvrde i druge vrijednosne papire, financiramo vašu ekonomiju, pa bi onda možda bilo dobro da ipak vi poslušate nas i da postupite kako mi predlažemo, a ne nekako drugačije?
S.I.: S jedne strane, moram se s vama složiti. Naravno, Amerikanci ne vole kada im netko sa strane pokušava dati savjete. S druge strane, ne mogu niti tvrditi da oni odbacuju svaki savjet. Amerikanci igraju glavnu ulogu u MMF-u, ali čak je i na prošlom summitu „dvadesetorice“ usuglašen stav kako je neophodno promijeniti kvote i glasove u MMF-u i uskladiti ih s rastom ekonomije u zemljama BRICS-a.
Vijesti: Postoji li u novonastaloj panorami međunarodnih odnosa šansa da se postigne dogovor po pitanjima vezanim uz energetiku, s obzirom na to da će energetika ponovo biti na dnevnom redu summita „dvadesetorice“?
BRICS za novu arhitekturu svjetske ekonomije
Rusija i zemlje BRICS-a žele popraviti stanje svjetske ekonomske arhitekture. Rusija će tijekom predsjedanja G-20 predložiti mjere za povećavanje investicija i nove modele rješavanja problema prezaduženih zemalja.
S.I.: Ako je riječ o Trećem energetskom paketu, to je problem odnosa između Rusije i Europske unije. To nije globalni problem i mislim da na summitu „dvadesetorice“ neće biti govora o tome.
A inače, tu zaista ima puno pitanja koja treba riješiti. Mi se nikako ne slažemo s Trećim energetskim paketom i to otvoreno kažemo, jer on jednostavno otežava sklapanje dugoročnih ugovora, čime se bez ikakve potrebe izaziva nestašica energenata u Europi. Sve više sredstava troši se na istraživanje nalazišta nafte i plina, a u tom se istraživanju sve više ide na sjever, što je još skuplje.
Po logici Europske unije trebalo bi razdvojiti transport, preradu i raspodjelu energenata. U tom slučaju postavlja se pitanje tko će investirati u istraživanje nalazišta i u transport, ako to gubi svaki smisao.
Vijesti: Kako će po vašem mišljenju kroz dvadeset godina izgledati popis osnovnih rezervnih valuta?
S.I.: Tu se vrlo lako može pogriješiti u procjeni. To je isto kao kad bismo, na primjer, prognozirali rezultate nogometnih utakmica. Očito će to biti dolar. Euro također dolazi u obzir. Ima i nekoliko drugih valuta koje djelomično mogu poslužiti u tu svrhu. To je švicarski franak, a vrlo pouzdana i dobra valuta je engleska funta.
Vijesti: I australski dolar, u koji je investirala Rusija.
S.I. I japanski yen. Sada se puno govori o stvaranju jedinstvene azijske valute, i ako do toga dođe, ta će valuta svakako biti yuan. S druge strane, yuan još uvijek nije konvertibilna valuta, tako da će taj proces potrajati još nekoliko godina.
Govori se o stvaranju takvih regionalnih valuta i u arapskom svijetu. Što se tiče Rusije, rubalj ima šanse postati rezervna regionalna valuta uglavnom na prostoru Zajednice nezavisnih država. U svakom slučaju, radi se na tome. Naša trgovina unutar Carinske unije djelomično se odvija u rubljima. S Kinom smo također počeli trgovati u rubljima, izbjegavajući dodatne rizike zbog volatilnosti osnovnih valuta, tj. dolara i eura. Zahvaljujući tome naša ekonomija postaje stabilnija i pouzdanija.