Kako se Rusija i Bjelorusija bore s demografskom krizom

Na zajedničkom sastanku vijeća ministara Rusije i Bjelorusije u Minsku prvi put su se okupili predstavnici četiri ministarstva. Tema diskusije bila je demografija, jedno od prioritetnih područja unutrašnje politike Rusije i Bjelorusije.

I Rusija i Bjelorusija su početkom 2000-ih proglasile demografiju jednim od prioritetnih pravaca unutrašnje politike. U to vrijeme već su se prestali osjećaju efekti djelotvornog kompleksa mjera koje su 1981-1985. primjenjivane u Sovjetskom Savezu s ciljem da stimuliraju rađanje većeg broja djece u obiteljima (zahvaljujući ovim mjerama u Rusiji je, na primjer, rođeno 5-6 milijuna djece „preko norme“).

Tijekom „nesretnih devedesetih“ demografska situacija bila je katastrofalna: broj rođenih (natalitet) bio je niži nego ikada, a broj umrlih (mortalitet) drastično je porastao. Rusija i Bjelorusija morale su brzo naći rješenje za ovaj pogubni raskorak između mortaliteta i nataliteta. Povoljna okolnost sastojala se u tome što je brojna generacija 80-ih počela da formira porodice, a ubrzo se i ekonomska situacija stabilizovala. Trebalo je povući pametne poteze koji bi aktivirali demografski proces. Rusija i Bjelorusija izabrale su različite strategije i ubrzo postigle vrlo zanimljive rezultate. Na vijeću ministara stručnjaci su se jednoglasno složili da imaju što naučiti jedni od drugih.    

Prvu fazu realizacije svog koncepta unapređenja demografske situacije Rusija je započela prije pet godina, kada je stanje bilo prilično jadno: prirodni prirast bio je negativan i iznosio 900 tisuća godišnje, stopa ukupnog fertiliteta (prosječan broj živorođene djece na jednu ženu u reproduktivnom dobu) bila je samo 1,2-1,3, dok je mortalitet bio enormno visok, i to posebno među radno sposobnim muškarcima. Danas je, međutim, negativan prirodni prirast gotovo sveden na nulu, kaže Olga Samarina, direktorica odjela  za demografsku politiku i socijalnu zaštitu Ministarstva rada i socijalne zaštite RF: „Štoviše, u 38 federalnih jedinica Rusije registriran je pozitivan prirodni prirast, broj rođenih porastao je za preko 20%, tako da stopa ukupnog fertiliteta sada iznosi 1,6. Već imamo 143 milijuna stanovnika, iako smo to planirali dostići tek 2015.“

I u Bjelorusiji je tijekom posljednjih nekoliko godina smanjen raskorak između nataliteta i mortaliteta. Ako usporedimo demografske pokazatelje u 2011. i 2012. godini za razdoblje od siječnja do rujna, vidimo da je u Bjelorusiji ove godine bilo gotovo 4 tisuće više novorođenčadi nego prošle, dok je zabilježeni mortalitet niži za 8,2 tisuće.

Što se tiče očekivanog trajanja života, u obje zemlje ono je produženo u prosjeku za 2 godine.

Zanimljivo je da su po pitanju planiranja budućih mjera Rusija i Bjelorusija već sada u nekom smislu zamijenile pozicije. Na primjer, Rusija je s pravom ponosna na dječji doplatak, svoj glavni adut u nizu demografskih mjera, koji ima za cilj podržati želju obitelji za drugim djetetom. A da se roditelji na tome ne bi zaustavili, u 70 regija Rusije odnedavno je uveden i regionalni dodatak. Pored toga, od siječnja 2013. u 50 federalnih jedinica, u kojima natalitet još nije dostigao zadovoljavajuću razinu, za svako treće dijete do njegove navršene treće godine života bit će isplaćivana posebna pomoć u iznosu minimalnog osobnog dohotka.

Bjelorusija je, s druge strane, u početku podržavala prije svega obitelji sa najmanje troje djece. Tim obiteljima je, između ostalog, omogućeno da uz značajnu podršku države za nekoliko godina steknu vlastiti stambeni prostor. Sada, pak, Bjelorusija, slijedeći primjer Rusije, namjerava najviše pažnje posvetiti obiteljima s dvoje dece, a također se razmišlja i o uvođenju obiteljskog dodatka, što bi bila bjeloruska varijanta dječjeg doplatka.  

Rusija je, sa svoje strane, zainteresirana za jedan drugi aspekt. Danas smrtnost novorođenčadi u Bjelorusiji iznosi 3,4 promila, što znači da je niža nego, na primjer, u Švedskoj. To je najbolji rezultat na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza. „Naša zemlja je mala i mi se borimo za svaki život“, istaknuo je ministar zdravlja Vasilij Žarko. U Bjelorusiji je uspostavljen četvorostupanjski sustav ukazivanja perinatalne pomoći i renovirano je 19 porođajnih sala, što je liječnicima omogućilo da kvalitetnije odreagiraju već u prvim trenucima života djeteta. U Rusiji se tako niskom razinom mortaliteta kod novorođenčadi može pohvaliti samo 10-15 regija, iako je u posljednjih 6 godina u cijeloj Rusiji primjetan opadajući trend kada je smrtnost novorođenčadi u pitanju.     

Obje zemlje kreirale su dugoročne planove na polju unapređenja demografske situacije. Međutim, demografski procesi, koji u današnje vrijeme određuju sve ostale aspekte unutrašnje politike, toliko su osjetljivi da će međusobno usuglašavanje u ovom području sasvim sigurno i ubuduće biti potrebno. To znači da će „veliko vijeće“ četiri ministarstva nastaviti organizirati ovakve sastanke.

Dosje Saveza Rusije i Bjelorusije

Koncept demografske politike Rusije do 2016. predviđa:

• da se populacija stabilizira približno na 142-143 milijuna stanovnika;
• da se očekivano trajanje života produži na 70 godina;
• da se stopa ukupnog fertiliteta poveća 1,3 puta u odnosu na 2006., kada je iznosila 1,2-1,3.

Do 2025. planirano je da se postigne:

• broj stanovnika: 145 milijuna;
• očekivano trajanje života: 75 godina.

Nacionalni program demografske sigurnosti Bjelorusije do 2015. predviđa:

• da populacija dostigne 9,44-9,45 milijuna stanovnika;
• da se stopa ukupnog fertiliteta poveća na 1,55-1,65;
• da se očekivano trajanje života produži na 72-73 godine.