„Rusija jedan od glavnih izvora porasta proizvodnje namirnica u svijetu“

RBTH: G. Meškov, Vi ste prvi opunomoćeni predstavnik Rusije pri Organizaciji UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) i ujedno predstavljate Rusiju u Svjetskom programu UN-a za prehranu. Provodi li se uspješno reforma u Organizaciji za prehranu i poljoprivredu?

Aleksej Meškov: Reforma je pokrenuta još u vrijeme Senegalca J. Dioufa, koji je 18 godina bio na čelu ove organizacije, a nastavljena je dolaskom novog generalnog direktora, Brazilca J. Graziana da Silve. Reforma je prije svega usmjerena na decentralizaciju rada organizacije i prijenos težišta rada na ‘teren’. Mi u potpunosti podržavamo tu ideologiju i radimo na tome.

RBTH: Kako FAO procjenjuje situaciju s namirnicama u svijetu? Je li tržište žitarica i mesa zaista pretrpjelo velike gubitke uslijed ovogodišnjih elementarnih nepogoda?

A.M.: Ovogodišnji slabi urodi kukuruza, soje i žitarica u zemljama koje su veliki proizvođači ovih namirnica, naravno, stvaraju određene poteškoće. Ali to nije situacija koja bi se mogla usporediti s kriznim periodima od prije nekoliko godina. Za to su zaslužna dva vrlo važna trenutka. Prvo, u svijetu je dostignut vrlo dobar pokazatelj u proizvodnji riže. Drugo, prošla godina bila je rodna pa ima dosta prošlogodišnjih zaliha. FAO posebno ističe da je sadašnja situacija složena, ali nije beznadna te čini sve kako ne bi došlo do krize. Međutim, na tržištu poljoprivrednih proizvoda ima špekulanata kojima je od interesa lažno podizanje cijena i stvaranje panike. Zbog toga situaciju treba dobro proučiti uz pomoć statistike koju vodi FAO.

Tijekom prethodnih godina stvoren je prilično transparentan mehanizam tržišta, koji pruža mogućnost da se približimo postavljenim ciljevima. Međutim, u dugoročnom smislu pred nama su prilično složeni zadaci. Mi smo, naravno, uspjeli smanjiti broj gladnih u svijetu, ali samo u određenoj mjeri. Razlog treba tražiti u krizama prethodnih godina. Sada govorimo o 900 milijuna gladnih. Međutim, 2050. morat ćemo prehranjivati 9 milijardi ljudi, zbog čega će biti neophodno udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju u svijetu. To je kompleksan zadatak. On se tiče poljoprivredne proizvodnje općenito, ali i konkretno ribolova, akvakulture, pitanja vode i šume, kao i socijalno-ekonomske situacije.

Rusija je vrlo aktivna u svim ovim pravcima. FAO procjenjuje da je situacija s namirnicama u Rusiji stabilna. Doduše, Rusija je zasad neto uvoznik mesa, ali sigurnim se korakom krećemo u pravcu samoopskrbe. Što se tiče žitarica, naša zemlja je među vodećim igračima na svjetskom tržištu i ta tendencija je stabilna. FAO vidi Rusiju kao jedan od glavnih izvora porasta proizvodnje namirnica. Napomenuo bih da je tema prehrambene sigurnosti jedan od prioriteta u programu našeg predstojećeg predsjedanja u G-20 i G-8.

RBTH: Danas je u međunarodnim organizacijama sve intenzivnija suradnja stalnih predstavnika zemalja BRICS-a (Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike). Je li to karakteristično i za međunarodne organizacije u Rimu?

A.M.: Naravno. I u Organizaciji UN-a za prehranu i poljoprivredu neprekidno se održava uska suradnja između stalnih predstavnika članica BRICS-a. Sjajan primjer naše koordinacije bio je upravo izbor gospodina J. Graziana da Silve za predsjednika FAO-a. Bila su dva kandidata za ovu funkciju. U tajnom glasanju je za dva glasa pobijedio predstavnik BRICS-a.