Rusija i Hrvatska - dvadeset godina suradnje i partnerstva

Ruski premijer Vladimir Putin i hrvatska premijerka Jadranka Kosor obraćaju se medijima prilikom susreta u Moskvi 2. ožujka, 2010. Izvor: Reuters/Vostock-Photo.

Ruski premijer Vladimir Putin i hrvatska premijerka Jadranka Kosor obraćaju se medijima prilikom susreta u Moskvi 2. ožujka, 2010. Izvor: Reuters/Vostock-Photo.

U svibnju ove godine navršilo se točno dvadeset godina od trenutka uspostave diplomatskih odnosa između Rusije i samostalne države Hrvatske.

Prije početka devedesetih godina široj ruskoj javnosti bilo je malo tog poznato o Hrvatskoj. Zbog postojanja jedne zajedničke jugoslavenske države, u SSSR-u su njezine stanovnike isključivo doživljavali kao ''jugoslavene'', ne praveći nikakvu razliku među narodima koji je naseljavaju. Danas, nakon dva desetljeća, Hrvatska je postala daleko poznatija državljanima Ruske Federacije. To je u prvom redu povezano s time da su mnogi od njih tijekom posljednjeg desetljeća proveli neko vrijeme u Hrvatskoj te su imali priliku osobno upoznati tu državu, čime je doprinio i novi, olakotni vizni režim između dviju država. I događaji u svijetu sporta učinili su Hrvatsku još poznatijom u Rusiji (na primjer, nogometni susret između Engleske i Hrvatske u 2007. godini, kad je ruska reprezentacija, zahvaljujući pobjedi Hrvatske, uspjela upasti na Europsko nogometno prvenstvo 2008.).

Polazna točka tih uzajamnih odnosa svakako je događaj iz veljače 1992. godine, kada je Rusija priznala neovisnost hrvatske države. Na proljeće i jesen iste te godine službeno su uspostavljeni diplomatski odnosi te otvorena veleposlanstva u Moskvi i Zagrebu. U lipnju 1995. godine potpisan je između Ministarstava unutrašnjih poslova dviju država protokol o bilateralnoj suradnji. Predstavnici Ruske Federacije sudjelovali su i u radu grupe ''Zagreb-4'', koja je izradila istoimeni plan o mirovnom rješavanju vojnog sukoba u Hrvatskoj. 1998. godine predsjednik F. Tuđman posjetio je Moskvu. Međutim, budući da su Rusija i Hrvatska proživljavale u devedesetim godinama težak period na ekonomskom i političkom planu te da su najprije rješavale svoje unutrašnje probleme, teško je govoriti o nekoj intenzivnijoj uzajamnoj suradnji u tom razdoblju.

Početkom dvijetisućitih situacija se počela popravljati, kad su Rusija i Hrvatska krenule izlaziti iz perioda krize. Nova hrvatska vlast bila je u većoj mjeri usmjerena na suradnju s vanjskim svijetom. Rusija je pak pokušavala ponovno učvrstiti svoj utjecaj na međunarodnoj sceni. Već za vrijeme svojeg prvog predsjedničkog mandata ruski predsjednik Vladimir Putin četiri puta je posjetio Hrvatsku: 2002., 2003. i 2007. godine. Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić i bivša premijerka Jadranka Kosor također su posjetili Moskvu. Sadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović je za nešto manje od pola godine nakon svoje inauguracije posjetio Rusiju. Tijekom dvijetisućitih razvijala se suradnja između ruskog i hrvatskog parlamenta, predstavnika sudbene vlasti, gradonačelnika gradova i pojedinih regija. Suradnja Hrvatske i Rusije ojačala je i na ekonomskom planu. Jadranka Kosor je već 2009. godine na sastanku s Vladimirom Putinom izjavila da je Hrvatska zainteresirana za izgradnju plinovoda ''Južni tok'', koji je bio predviđen za 7. prosinac 2012. 2010. godine Putin i Kosor su potpisali međudržavni sporazum o suradnji prilikom izgradnje plinovoda. Početkom studenog iste te godine Gazprom je objavio da je datum početka izgradnje ''Južnog toka'' predviđen za 7. prosinac 2012. godine. Projekt je uključivao izgradnju pobočnog kraka plinovoda za Hrvatsku. Međutim, vlada države odustala je naposljetku od izgradnje magistralnog kraka plinovoda kroz Hrvatsku, a predsjednik Ivo Josipović već se o tom rješenju izjasnio kao o strateškoj grešci.

9. svibnja 2010. predsjednik Rusije Dmitrij Medvjedev dočekao je u Kremlju predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića (s lijeva na desno), koji je došao sudjelovati u događajima vezanim za 65-godišnjicu pobijede u Drugom svjetskom ratu 1941-1945. Izvor: RIA Novosti.

Pored suradnje na području energetike, razvijala se između Hrvatske i Rusije i trgovačko-ekonomska suradnja. 2011. godine izvoz iz Ruske Federacije u Hrvatsku iznosio je 1. 502 milijarde dolara, a hrvatski izvoz u Rusiju – 243, 3 milijuna dolara.

Razvijaju se kulturni i znanstveni kontakti Rusije i Hrvatske. Već je 1992. godine u Hrvatskoj utemeljeno Hrvatsko-rusko društvo prijateljstva. Od 2001. godine održavaju se Dani ruske kulture u Hrvatskoj i hrvatske u Rusiji. Tijekom dvijetisućitih razvijala se suradnja između ruskih i hrvatskih instituta i sveučilišta. 2011. godine potpisan je u Moskvi sporazum o suradnji na području obrazovanja i znanosti.

Sve više stanovnika Rusije ponaosob otkriva Hrvatsku: 2011. godine Hrvatsku je posjetilo oko 182 tisuće ruskih turista. Iako ulazak Hrvatske u EU, koji je predviđen za 2013. godinu, znači za Ruse ukidanje olakotnog viznog režima, na sastanku između Vesne Pusić i Sergeja Lavrova raspravljalo se o pojedinostima kako će funkcionirati budući režim, što će se u konačnici možda povoljno odraziti na turiste iz Rusije.

Postoje, naravno, i neriješena pitanja u odnosima između dviju država. O njima je u nedavnom intervjuu u časopisu ''Aktual'' (kolovoz 2012. godine) govorio R. V. Markarjan, veleposlanik Rusije u Hrvatskoj. To su prije svega birokratske poteškoće s kojima se suočava ruski biznis u Hrvatskoj, pitanje o integraciji naftovoda ''Družba'' i ''Adria'', nesuglasice oko djelatnosti NATO-a, čiji sudionik je Hrvatska. Međutim, veleposlanik je izjavio da između dviju država nema političkih nesuglasica i da Rusija podržava Hrvatsku na njezinom putu u EU. Također je izjavio da trgovačko-ekonomski potencijal između dviju država može u budućnosti donijeti i veće rezultate. R. V. Markarjan je naglasio: ''Između Rusije i Hrvatske tradicionalno postoje prijateljski, konstruktivni odnosi, koji su utemeljeni na pragmatizmu i uzajamnom poštovanju interesa. Taj stav smo dosad poštovali te ćemo ga poštovati i ubuduće''.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće