Država na novom tržištu slobodnog vremena

Moskovljani i dalje najviše vole klasičnu glazbu i kazalište. Na fotografiji: opera „Rasputin“ na sceni kazališne kuće „Helikon opera“. Izvor: Komersant.

Moskovljani i dalje najviše vole klasičnu glazbu i kazalište. Na fotografiji: opera „Rasputin“ na sceni kazališne kuće „Helikon opera“. Izvor: Komersant.

Način na koji građani Rusije provode slobodno vrijeme i dalje nosi pečat velikih zalaganja za kulturu iz doba SSSR-a. Godišnje Rusi potroše 52,2 milijarde dolara na zabavu, a struktura omiljenih žanrova i dalje ruši stereotipe.

Prosječan građanin Rusije troši na kulturu i zabavu nešto više od 10 tisuća rubalja godišnje (314 dolara), osam puta manje od prosječnog Amerikanca. Ipak, ako se ta suma pomnoži brojem stanovnika (141,9 milijuna), dobiva se ogromna suma od 52,2 milijarde dolara, pa su stoga stručnjaci uvjereni da ovo tržište ima dobru perspektivu. Istraživanja pokazuju da Moskovljani, na primjer, vole klasičnu glazbu, kazalište i balet više nego druge vrste predstava i na to se troši četvrtina budžeta koji odlazi na slobodno vrijeme.

Država pokušava naći svoje mjesto na tom tržištu. U zemlji postoji preko 3500 dvorana i one, prema podacima kompanije Intermedia, godišnje zarade 21 milijardu rubalja (660 milijuna dolara) od prodaje ulaznica. Zarada od prodaje ulaznica za koncerte nije daleko od profita koji ostvaruju gospodari velikog ekrana: 32,96 milijardi rubalja (milijarda dolara).

Struktura žanrova ruši stereotipe. Na primjeru Moskve jasno se vidi da je mit o totalnoj dominaciji pop glazbe i šansona zaista samo mit. Više od četvrtine svih predstava od 2009. do 2011. bili su koncerti akademske glazbe i kazališni komadi. 

Najveći dio novca od koncerata slijeva se u Moskvu i Sankt Peterburg, jer su u ovim gradovima koncerti najbrojniji i najveći. Od ukupnog broja ulaznica koje se prodaju u Rusiji, na prijestolnicu odlazi 30%-35%, a na Sankt Peterburg 15%.

U Rusiji ima oko 2,7 tisuća izvođača i glumačkih trupa, što je krajnje nedovoljno za 300 milijuna ljudi koji govore ruski.

Misao da je kulturan čovjek onaj, koji barem jednom godišnje ode u kazalište, još uvijek je živa u svijesti starijih generacija. Zahvaljujući tome čak i osrednji klasični komadi imaju svoju publiku. S druge strane, stručnjaci kompanije Intermedia ističu da se primjećuje postojana tendencija raspada sovjetskog sistema klasične glazbe. Na primjer, sada u zemlji ima 129 simfonijskih orkestara koji se tretiraju kao profesionalni, što je i dalje skoro dvostruko više nego u SAD. Međutim, većina tih orkestara nema u svom sastavu sve potrebne glazbenike i nije spremna za kompletno izvođenje simfonijskog repertoara. U Ministarstvu kulture, barem u prethodnom sastavu vlade, shvatili su da se tako mogu izgubiti neki od najvrjednijih elemenata nacionalnog naslijeđa pa su naručili seriju analiza o stanju tržišta klasične glazbe.

U Rusiji ima oko 2,7 tisuća izvođača i glumačkih trupa, što je krajnje nedovoljno za 300 milijuna ljudi koji govore ruski. Stručnjaci ističu da taj vakuum sada popunjavaju strani izvođači, čiji postotak u općem broju nastupa posljednjih godina polako, ali sigurno raste i već se približava pragu od 10%.

Ovaj tekst je adaptirana verzija šireg teksta s „RBC Daily“.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće