Rusija uložila veto na projekt rezolucije o osnivanju tribunala

Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a uložila veto na projekt rezolucije, koja pretpostavlja osnivanje međunarodnog suda za rušenje malezijskog Boeinga 777 u okolici Donjecka u srpnju 2014. 11 država glasalo je ''za'', tri države bile su suzdržane (Kina, Venezuela i Angola). Predstavnik Francuske nazvao je blokiranje tribunala ''ozbiljnim porazom'' za Vijeće sigurnosti UN-a, a određene države, koje podržavaju rezoluciju, interpretirale su ruski veto kao uvredu samih obitelji poginulih. Ukrajina i Malezija su rekle da će razmisliti o drugim varijantama istrage ove tragedije. Konkretno, o stvaranju tribunala izvan UN-a. Projekt rezolucije predložila je Malezija u Vijeću sigurnosti UN-a, a isto su ga potpisali Australija, Belgija, Nizozemska i Ukrajina. Cilj tribunala je ''uspostavljanje odgovornosti osoba, koje su počinile zločin koji je povezan s uništavanjem'' zrakoplova aviokompanije Malaysia Airlines, govorilo se u projektu.

''Prijevremeni'' tribunal

Svoju odluku da će blokirati rezoluciju Rusija je argumentirala time da Vijeće sigurnosti premašuje svoje ovlasti, te da je ideja tribunala preuranjena, loše razrađena i neopravdana.

Zašto se Moskva protivi osnivanju tribunala za malezijski Boeing?

''U principu, pitanje organizacije kaznenog sudskog postupka nije stvar Vijeća sigurnosti'', rekao je Čurkin tijekom svojeg izlaganja. Istaknuo je da je Vijeće sigurnosti već pravilo iznimke i već pokretalo osnivanje tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, ''ali da se to iskustvo teško može priznati kao uspješno, ako se uzme u obzir njihova složenost, podvrgnutost političkom pritisku, skupoća i izvanredna nategnutost sudskog procesa''. Pritom se pad malezijskog Boeinga ne može, u principu, kvalificirati kao prijetnja međunarodnom svijetu i sigurnosti'', naglasio je Čurkin. ''Isto tako, ne može se biti siguran da će odluka tribunala biti objektivna'', rekao je. Na kraju izlaganja istaknuo je da je Rusija i dalje zainteresirana za cjelovitu, neovisnu i objektivnu istragu. ''Današnja pozicija koju zastupamo nema ništa zajedničko s idejom da krivci ostanu nekažnjeni'', zaključio je. Podsjetimo da je 20. srpnja Rusija uvela u Vijeće sigurnosti svoj takozvani ''kompromisni'' projekt rezolucije o Boeingu koji nije bio podržan.

Kineski predstavnik pri UN-u  Liu Jieyi svoju odluku o suzdržanosti od glasanja isto je objasnio ''prijevremenošću'' tribunala i time da bi to samo moglo dovesti do raskola među članicama Vijeća sigurnosti. ''To neće pomoći ni obiteljima žrtava, ni da se utvrde činjenice, neće pomoći ni tome da krivci stanu pred sud'', rekao je. A ministar vanjskih poslova Ukrajine Pavel Klimkin se, sa svoje strane, ovako izjasnio: ''Ako nisi počinio zločin, nema nikakvog razloga da se protiviš sudu''.

Udarac po UN-u

Sugovornici RBTH-a izjavili su da su rezultati glasanja očekivani. Nije se moglo računati na to da će Rusija ostati suzdržana – upravo je to od nje očekivao dio zapadne zajednice, smatraju stručnjaci. A i kineska odluka je bila predvidljiva: ''Ona nikad ne glasuje protiv zapadne zajednice, ali uvijek očekuje podršku Rusije u slučaju nečega'', govori neovisni političar, stručnjak za međunarodnu politiku Mihail Korostikov. ''Što se tiče Venezuele i Angole, to su države s kojima Rusija surađuje u naftnim projektima'', objašnjava Korostikov. ''To je zapravo diplomacija Igora Sečina [predsjednik Rosnefta op. red.]''. Sudovi o Ruandi i bivšoj Jugoslaviji nisu doprinijeli ni brzini, ni kvaliteti istrage, slaže se, no zato su doprinijeli ''jako iskrivljenom medijskom prenošenju upravo onih strana procesa, koje su bile korisne državama koje su osnovale te tribunale'', smatra stručnjak. Rusija se boji da će se tim sudom preko proruskih snaga u Ukrajini, ''koje bi nesumnjivo tribunal osudio'', doći i do ruskih vojnih oficira, objašnjava.

Rušenje malezijskog Boeinga: Godinu dana poslije Prije godinu dana, 17. srpnja 2014., u okolici Donjecka srušen je Boeing-777 zrakoplovne kompanije Malaysia Airlines, koji je letio iz Amsterdama u Kuala-Lumpur. Poginulo je 298 ljudi. Međunarodna istraga dosad nije završena, a u Vijeće sigurnosti UN-a unesena je rezolucija o osnivanju međunarodnog tribunala.

Ipak, veto Rusije povući će svoje posljedice, barem s gledišta medijske politike, smatra Anrej Kortunov, generalni direktor Ruskog savjeta za međunarodne poslove. Ta činjenica mogla bi se povezivati s pojačanjem režima sankcija ili ''barem će se na toj pozadini govoriti o njihovom ukidanju'', govori. Nije isključeno da će upravo ruski veto pojačati pozicije onih koji se u Americi i u Europu zalažu za isporuke smrtonosnog oružja Ukrajine, dodaje stručnjak. Doslovno, 30. srpnja produljenju sankcija EU protiv Krima i Sevastopolja priključilo se sedam država – Crna Gora, Island, Albanija, Norveška, Ukrajina, Lihtenštajn i Gruzija. Šest od njih (izuzev Gruzije) isto se priključilo odluci o produljenju ekonomskih sankcija EU protiv RF. Međutim, ipak glavna posljedica ovog glasanja bit će još veće smanjenje autoriteta UN-a i podrivanje njegove uloge kao glavne institucije međunarodne sigurnosti, uvjeren je Timofej Bordačev, direktor Centra za kompleksna europska i međunarodna istraživanja pri Višoj školi ekonomije. ''Time što su naši zapadni partneri doveli čitavu stvar do veta, oni su nanijeli još jedan udarac UN-u. Tradicija je takve situacije izbjegavati'', smatra stručnjak. Zaista, čitav niz gorućih pitanja u posljednje vrijeme je Vijeću sigurnosti bilo spriječeno, slaže se Kortunov s njim. Recimo, nisu se uspjeli dogovoriti niti oko rata u Siriji, uloga Vijeća sigurnosti u ukrajinskoj krizi se uopće ne vidi. Doduše, ni jedna druga institucija, osim UN-a, nije u tom slučaju legitimna, konstatira Bordačev. Rusija jednostavno ne priznaje njihovu jurisdikciju, ''pa neka onda sad osnuju 10 tribunala''.