Zašto se Moskva protivi osnivanju tribunala za malezijski Boeing?

Rusija se protivi užurbanom donošenju odluke Vijeća sigurnosti UN-a o osnivanju tribunala za istragu obaranja malezijskog zrakoplova u srpnju 2014. godine. "Ako to pitanje bude stavljeno na glasovanje, ja ne vidim da postoje ikakve šanse da nacrt rezolucije bude usvojen", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vitalij Čurkin. Ova pozicija Moskve izazvala je oštru kritiku, pa čak i optužbe da Rusija pokušava izbjeći odgovornost.

Verzije katastrofe s Boeingom na jugoistoku Ukrajine

Moskva, međutim, nije protiv suđenja krivcima. Štoviše, ona je prije godinu dana podržala rezoluciju 2166, kojom se upravo zahtijeva provođenje svestrane i neovisne istrage ove tragedije. Ali ona sumnja da je u pitanju "propagandistička politička igra" i pokušaj da se u tu igru ​​uvuče Vijeće sigurnosti UN-a, te zato inzistira na tvrdnji da se radi o običnom zločinu za čiju istragu nema potrebe osnivati ​​Međunarodna tribunal, i upozorava na "ugrožavanje međunarodnog mira i sigurnosti ". "Malezija i druge zemlje same priznaju da je to kazneno djelo, a Vijeće sigurnosti nikada nije donosio nikakve odluke vezane za kaznena djela", objasnio je Vitalij Čurkin.

Rušenje malezijskog Boeinga: Godinu dana poslije Prije godinu dana, 17. srpnja 2014., u okolici Donjecka srušen je Boeing-777 zrakoplovne kompanije Malaysia Airlines, koji je letio iz Amsterdama u Kuala-Lumpur. Poginulo je 298 ljudi. Međunarodna istraga dosad nije završena, a u Vijeće sigurnosti UN-a unesena je rezolucija o osnivanju međunarodnog tribunala.

Ruski dužnosnici podsjećaju da je i ranije bilo slučajeva obaranja putničkih aviona, ali UN nikada nije osnivao specijalni sud za istragu tih slučajeva. "Ako se osniva Međunarodna tribunal, onda on treba obuhvatiti sve slučajeve u kojima su oružjem oboreni putnički avioni. Dobro je poznato tko je oborio zrakoplov tvrtke Sibir i iranski zrakoplov", objasnio je novinarima predsjednik Komiteta Državne dume za međunarodna pitanja Aleksej Puškov. On je kao primjer naveo obaranje iranskog putničkog zrakoplova 1988. godine od strane oružanih snaga SAD-a, i ruski putnički zrakoplov koji je ukrajinska vojska oborila 2001. godine.

Po mišljenju pojedinih stručnjaka, radi se o politizaciji pitanja vezanog za istragu tragedije malezijskog zrakoplova. "Zrakoplovna nesreća i obaranje aviona ne ugrožavaju mir i sigurnost", rekao je dopisniku RBTH Hrvatske Kiril Koktiš, docent Katedre za političku teoriju Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO). "Zbog toga je prilično velika vjerojatnost da će se taj tribunal pretvoriti u politički šou-program, a cilj takvog šou-programa je da se pojača međunarodni pritisak na Moskvu".


Sumnjiva objektivnost

Pored toga, s obzirom na opći negativan odnos prema Ruskoj Federaciji Moskva ima osnova za sumnju u objektivnost istrage koja je u tijeku. "Ruskim stručnjacima je onemogućen ravnopravan i potpun pristup materijalima koje posjeduje međunarodna skupina za provedbu tehničke istrage", priopćeno je u ruskom Minstarstvu vanjskih poslova.
 

Izvor: Youtube

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov iznio je zahtjev da se svi podaci stave na raspolaganje ruskoj strani. "Polazimo od toga da tek nakon stavljanja podataka na raspolaganje može biti održano preliminarno razmatranje pitanja odgovornosti krivaca, i onda se možemo savjetovati o tome u kojem obliku se to optimalno može učiniti, kako ne bi došlo do zloupotrebe funkcija, prerogativa i autoriteta Vijeća sigurnosti UN-a", rekao je on.

"U ovom trenutku postoji problem s dokazima. Postoje samo indirektni dokazi, a i njihov se potpuni popis drži u tajnosti te nisu određeni ni neposredi izvršitelji. Čak nisu saslušani ni mnogi ključni svjedoci", kaže politolog Dmitrij Oficerov-Beljski, docent sveučilišta Visoka škola ekonomije. On također podsjeća na vrlo očigledan negativni odnos Zapada prema Ruskoj Federaciji s jedne strane, i idealizaciju kijevskih vlasti s druge. "U sadašnjoj situaciji je vrlo teško zamisliti da će europski političari optužiti službeni Kijev".