Formirana ruska „stop-lista” stranih NVO

TASS
Savjet Federacije objavio je patriotsku „stop-listu“ koja obuhvaća 12 stranih organizacija osumnjičenih za antirusko djelovanje. Među njima su Freedom House i fondacije McArthur i Soros. Lista bi mogla biti proširena, upozoravaju senatori.

Savjet Federacije je 8. srpnja uputio Državnom javnom tužiteljstvu, Ministarstvu pravde i Ministarstvu vanjskih poslova RF patriotsku „stop-listu“. Ona obuhvaća 12 stranih organizacija (8 američkih, 3 ukrajinske i jednu poljsku). Ove organizacije uglavnom financiraju vlade drugih država, te senatori smatraju da se preko njih „vrši pritisak na vrijednosti i institucije u Rusiji“.

Sami senatori su u više navrata naglašavali da je lista otvorenog karaktera i da je formirana uz sudjelovanje predstavnika Građanske komore RF, Ministarstva vanjskih poslova, Federalne sužbe za financijski monitoring, Državne Dume i drugih struktura.

Predstavnici gornjeg doma ruskog parlamenta kažu da je ova lista organizacija zasada samo „upozorenje“, tj. nema pravnu silu i donesena je sa ciljem da javno tužiteljstvo provjeri podpada li njihovo djelovanje pod zakon o „nepoželjnim organizacijama“.

 

«Nismo baš toliko naivni»

U Sjedinjenim Američkim Državama funkcionira 15 tisuća nevladinih organizacija u sferi vanjske politike, istaknula je predsjednica Savjeta Federacije Valentina Matvijenko, i budžeti pojedinih među njima veći su od budžeta Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. „Jasno je kakva ogromna sredstva se usmjeravaju preko njih, navodno sa ciljem da se usavrši demokracija, <…> ali jasno je kakvi su njihovi pravi ciljevi. Nismo baš toliko naivni“, dodala je.

Vladimir Putin: Ruska ekonomija je stabilizirana
Ruska ekonomija je stabilizirana u uvjetima sankcija i pada cijena nafte – rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u svome izlaganju na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.

Kako je za RBTH objasnio Konstantin Kosačov, inicijator stop-liste i predsjednik Komiteta Savjeta Federacije za međunarodna pitanja, na listu su dospjele organizacije „koje su poznate po svojoj političkoj angažiranosti“, i koje su se „već pokazale u susjednim zemljama, a u mnogim slučajevima i kod nas u Rusiji“. „Formalno se u statutu takvih organizacija deklariraju pozitivni ciljevi: podrška razvoju demokracije i institucija građanskog društva, poštovanju ljudskih prava i sloboda...“, nabraja senator. Međutim, u mogim slučajevima, kako je rekao, njihova djelatnost se svodi na širenje „neobjektivnih i ispolitiziranih informacija, kao i na raspirivanje protestnog raspoloženja“. Signali o političkoj aktivnosti stranih NVO ili aktivnosti koja je bliska političkoj dolaze nam, prije svega, iz različitih regija, kaže Kosačov. Ranije, 3. srpnja, na otvorenom savjetovanju Savjeta Federacije rečeno je da su te podatke senatori dobivali, između ostalog, i od Federalne službe sigurnosti i Državnog javnog tužiteljstva.

Sami senatori su u više navrata naglašavali da je lista otvorenog karaktera i da je formiran uz sudjelovanje predstavnika Građanske komore RF, Ministarstva vanjskih poslova, Federalne sužbe za financijski monitoring, Državne Dume i drugih struktura.

 

Vuk u janjećoj koži

U fondaciji McArthur je vijest o stavljanju ove organizacije na patriotsku stop-listu dočekana „s velikim žaljenjem“. „Razočarani smo“, rečeno je u obraćanju predsjednika ovog fonda Julie Stash koje je dostavljeno RBTH. Fondacija još uvijek očekuje konačan zaključak u kome će se konstatirati da su njihove aktivnosti „uvijek bile usklađene s ruskim zakonima“. „Fondacija McArthur je potpuno neovisna o američkoj vladi i ne dobiva nikakva sredstva od nje. Mi nismo uključeni u političke aktivnosti niti ih podržavamo“, kaže Julia. Ona ističe da se uz podršku ovog fonda u Rusiji pojavilo mnoštvo nezavisnih sveučilišta. „U oblasti ljudskih prava naše stipendije podržavaju nezaštićene ruske građane i građanske slobode čitavog ruskog naroda”.

Mirnodopski gubici sada su državna tajna
Predsjednik Putin je proširio popis podataka koji se tretiraju kao državna tajna. Konkretno, oznaku "strogo povjerljivo" dobila je informacija o gubicima Ministarstva obrane u mirnodopskim uvjetima.

Činjenicu da su najveće strane fondacije dospjele na rusku listu šef „Krimske terenske misije za ljudska prava”, Andrej Jurov okarakterizirao je kao „potpuno predvidljivu“. „Jednostavno je napravljena lista najpoznatijih sponzora“, požalio se u intervjuu za RBTH. Međutim, za njega je bilo „potpuno neočekivano” što se njegova vlastita organizacija isto našla na ovoj listi. To uopće i nije organizacija, nego inicijativa nekolicine boraca za ljudska prava iz Rusije i Zajednice nezavisnih država, objašnjava Jurov [udruženje se pojavilo 5. ožujka 2014. godine uz podršku programa UN-a za razvoj u Ukrajini]. „Nemamo ni članstvo, ni budžet, ni kancelarije. Nemamo ništa. Nismo ni registrirani“. Prema njegovim riječima, neregistrirani borci za ljudska prava su se bavili samo monitoringom ljudskih prava na Krimu „i to vrlo opreznim monitoringom, dalekim od bilo kakvih političkih ocjena“, a prije toga su „prilično dobro“ surađivali s aparatom opunomoćenika za ljudska prava Rusije i s predsjedničkim Savjetom za razvoj građanskog društva i ljudska prava. „Upravo smo bili primjer da nezavisni borci za ljudska prava mogu legalno raditi na Krimu. U tom smislu se Ministarstvu vanjskih poslova Rusije naše funkcioniranje daleko više isplatilo nego zabrana našeg rada“, smatra Jurov.

Igor Mintusov, predsjednik Ruske asocijacije političkih konzultanata i član savjeta direktora Europske asocijacije političkih konzultanata, žali se da je izbor organizacija koje su stavljene na stop-listu isključivo političke prirode. „Savjet Federacije hvata signale koje mu šalje rukovodstvo države, tj. predsjednik i njegova administracija“, izjavio je u razgovoru za RBTH. Činjenica je da su ove strane organizacije financirale rad ruskih nevladinih organizacija koje zakon tretira kao strane agente, i to je, po mišljenju Igora Mintusova, moglo utjecati da se one nađu na ovoj listi.

Zašto je Rusiji važan BRICS

Stop-lista je znak upozorenja i za ruske organe izvršne vlasti i za ove organizacije, smatra profesor odjeljenja za političke znanosti sveučilišta VŠE („Visoka škola ekonomije“) Leonid Poljakov. On, međutim, smatra da se može govoriti o političkim motivima samo ukoliko ove organizacije prime taj signal i preispitaju svoju politiku u zemlji, smatra. „Ako one ipak shvate da rade u Rusiji i da trebaju uzimati u obzir naše interese, a ne da po svaku cijenu rade samo za sebe, onda ova odluka da se stave na stop-listu može biti i poništena“, smatra politolog.

Mintusov je uvjeren da je sada odsječen važan kanal financiranja ruskog nekomercijalnog sektora, a da su fondacije s liste dobile etiketu na kojoj piše: „Ruski građani, obratite pažnju! Budite oprezni, jer se u vašoj blizini može nalaziti vuk u janjećoj koži“. Možda će ruske NVO izgubiti izvore koji ih financiraju, slaže se Poljakov, ali dodaje: „neka se to kompenzira tako što će biti otklonjena šteta koja se nanosi državi“.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće