ŠOS – novi „nezapadni centar Euroazije“

RIA Novosti
Na summitu Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS) prvi put je pokrenuta procedura prijama novih članova – Indije i Pakistana. Analitičari su uvjereni da time ŠOS dobiva novu dimenziju, tj. postaje prava globalna organizacija i novi centar Euroazije usporedo sa starim centrom – Europskom unijom.

Summitom Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS), koji je završen u Ufi, otvorena je nova faza u povijesti ŠOS-a, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. Stručnjaci se generalno slažu s tom konstatacijom, ali ipak smatraju da treba sačekati i vidjeti kako će rad obnovljene organizacije izgledati u praksi.

BRICS prerasta u moćnu organizaciju
U Ufi je završen summit BRICS-a. Ruski stručnjaci različito ocjenjuju rezultate ovog susreta.

Svi se slažu da je najvažniji rezultat summita početak procedure pridruživanja Indije i Pakistana ŠOS-u. To se događa prvi put za ovih 14 godina, koliko postoji organizacija. Kako je u intervjuu za RBTH istaknuo Leonid Gusev, stariji znanstveni suradnik Centra za proučavanje istočne Azije i ŠOS-a Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO), Indija i Pakistan će donijeti organizaciji ogroman demografski i ekonomski potencijal, a samim tim i novu kvalitetu. Tako ŠOS postaje moćniji igrač na svjetskoj političkoj sceni, „drugi, nezapadni centar Euroazije“, kako je tu promjenu okarakterizirao šef centra Aleksandar Lukin u izvještaju pripremljenom za Valdajski klub. Važno je i to što obje zemlje posjeduju nuklearno oružje, tako da ujedinjenjem s njima ŠOS dobiva na značaju. „Ulazak New Delhija i Islamabada u ŠOS ima važan geopolitički značaj, jer se na taj način stvara svojevrsna spona između Centralne, Istočne i Južne Azije, čime se te regije na izvjestan način ujedinjuju“, izjavio je za RBTH Vatanjar Jagja, šef katedre za svjetsku politiku Fakulteta međunarodnih odnosa Sanktpeterburškog državnog sveučilišta.

 

Drugačiji odnos Moskve

Kako ističe Leonid Gusev, ŠOS će isto postati i tribina za pregovore između New Delhija i Islamabada (na čije odnose baca sjenku problem spornih teritorija u pograničnom Kašmiru), što se može pozitivno odraziti na sigurnosnu situaciju u regiji. Po mišljenju ovog analitičara, mnogo ovisi o daljnjem unutrašnjem razvoju organizacije, tj. o tomu hoće li ona iskoristiti impuls koji dobiva sadašnjim proširenjem, i hoće li zaista prerasti u strukturu koja funkcionira poslije skorašnje dosta „trome“ faze svog razvoja.

ŠOS su 2001. godine osnovali lideri Rusije, Kine, Kazahstana, Tadžikistana, Kirgizije i Uzbekistana. Ova organizacija je izrasla iz „Šangajske petorke“ (članice ŠOS-a bez Uzbekistana), čije su članice 1996-1997. godine potpisale sporazume o jačanju uzajamnog povjerenja u vojnoj sferi. Šangajskoj organizaciji za suradnju na summitu u Ufi pridružili su se u svojstvu partnera Azerbajdžan, Kambodža i Nepal, dok je Bjelorusija dobila status promatrača pri ŠOS-u.

Impuls koji je sada dobio ŠOS umnogome je povezan s promjenom odnosa Moskve prema ovoj organizaciji u kontekstu pogoršanja odnosa između Rusije i Zapada povodom ukrajinske krize, tvrde analitičari. Taj promijenjeni odnos Rusije promatrači su vidjeli u novom stavu Moskve prema ekonomskoj suradnji u okviru ŠOS-a. Ranije se Moskva, kako u svome referatu tvrdi Lukin, pribojavala ekonomske dominacije Pekinga, pa je blokirala prijedloge vezane za razvoj ekonomske integracije, između ostalog i projekt osnivanja ŠOS-ove Banke za razvoj. Međutim, na ovom summitu u Ufi Vladimir Putin je suradnju u financijskoj sferi okarakterizirao kao jedan od prioritetnih zadataka organizacije. Pored Banke za razvoj predsjednik Rusije spomenuo je i ideju o formiranju međunarodnog centra za projektno financiranje. Putin je isto govorio o potrebi za aktiviranjem djelovanja Energetskog kluba ŠOS-a na bazi Transsibirske i Bajkalsko-amurske željezničke magistrale. Kao važan zadatak Putin je spomenuo i „prožimanje“ dvaju ekonomskih integracijskih projekata – Euroazijske ekonomske unije (EAEU) i kineskog Ekonomskog pojasa Put svile. 

 

„Noće more američkih geopolitičara“

Kako je za RBTH izjavio Evgenij Minčenko, direktor Međunarodnog instituta za političku analizu, unutar ŠOS-a će jačati suradnja i po pitanjima sigurnosti: „Zajedničke vojne vježbe će se izvoditi daleko češće, a uvježbavat će se varijante koordiniranog djelovanja u slučaju krize u zemljama Centralne Azije“.

Zašto je Rusiji važan BRICS

Putin je zaista u Ufi priopćio da su se lideri zemalja ŠOS-a dogovorili o intenzivnijoj koordinaciji između ministarstava obrane i daljnjem izvođenju godišnjih antiterorističkih vojnih vježbi.

Sumirajući utiske nakon summita ŠOS-a i BRICS-a (ovaj drugi je završen u Ufi dan ranije), Minčenko je rekao da su ti susreti postali simbol zaokreta Rusije prema Istoku: „Noćne more američkih geopolitičara postaju stvarnost“, jer je SAD „gurnuo Putina u zagrljaj Kine“.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće