Države BRICS-a razmotrile perspektive Nove banke

BRICS2015
U Ufi je uoči summita BRICS-a održano Poslovno vijeće. Glavna tema rasprava na zasjedanju bile su perspektive Nove razvojne banke.

8. srpnja u Ufi održano je zasjedanje Poslovnog vijeća BRICS-a. Na njemu je napravljen rezime jednogodišnjeg predsjedavanja Brazila. Referat, koji su sastavili sudionici zasjedanja, uručen je liderima država i vlada ''petorice'' tijekom summita 9. lipnja. U njemu se nalaze glavna pitanja na kojima sve države saveza moraju raditi.


Perspektive

Zašto je Rusiji važan BRICS

Glavna tema rasprava na zasjedanju Poslovnog vijeća bile su, kako se i očekivalo, perspektive Nove razvojne banke, mogućnost da njezini članovi rade u nacionalnim valutama.
Kako je istaknuo ministar financija Rusije Anton Siluanov, Nova razvojna banka stvorena je radi financiranja infrastrukturnih projekata. 100 milijardi dolara čini prijavljeni kapital banke. Plaćeni kapital je 10 milijardi. Odgovarajuća sredstva u budžetu RF su predviđena. Promjene u kapitalu događat će se tijekom sljedećih pet godina. Do kraja godine svaka država grupe BRICS predložit će svoje projekte, od kojih će Nova razvojna banka odabrati samo one najučinkovitije. Prvo financiranje bit će izdvojeno početkom sljedeće godine. Postoji puno projekata. Postoje i oni koji su već detaljno razrađeni. Još prije godinu dana ruska strana je na summitu u Brazilu dala 37 prijedloga, koje su formulirali Trgovinsko-industrijska komora RF i Ministarstvo ekonomskog razvoja. Postoje i projekti Rostehnologije, koji se tiču lučkih objekata, što predstavlja interes za sve države BRICS-a. Postoji prijedlog brazilske strane za izgradnju transoceanske trase, koja bi trebala proći po teritoriju Brazila, Argentine, Paragvaja i Čilea. Među odabranim projektima mogla bi se naći i visokobrzinska željeznička magistrala Moskva-Kazanj, koja je zamišljena kao dio pruge Moskva-Peking.


Konkurentna sredina

Rusija se pridružila kineskom projektu Put svile

Tijekom zasjedanja vijeća Anton Siluanov je primijetio da Nova razvojna banka BRICS-a mora raditi u konkurentnoj sredini. Budući da je osnovana nakon Azijske banke za infrastrukturne investicije, razmatra se pitanje o usklađivanju njihovih djelatnosti. Konkretno, moguća je zajednička realizacija sa sudjelovanjem i jedne i druge financijske strukture, krupnih koncesijskih projekata za koje je nekoliko država pokazalo zanimanje. Recimo, Rusija i Kina su zainteresirane za razvoj Ekonomskog puta svile.
Na dnevnom redu menadžmenta Nove razvojne banke BRICS-a je razrada jednostavnijih procedura donošenja odluka. Ona ne bi trebala biti duga i birokratizirana, odnosno mora se razlikovati od mehanizama drugih financijskih institucija.

 

Radne grupe

Sergej Katirin, predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije, priopćio je za RBTH da članovi Poslovnog vijeća smatraju da je potrebno da poslovna zajednica ima predstavništvo u vodećim organima Nove razvojne banke ili barem da kontaktira s njima, kako bi se utjecalo na načine razmatranja i financiranja projekata.

Među drugim problemima, koji su se razmatrali na Poslovnom vijeću BRICS-a, bili su poboljšanje poslovne klime u svim državama ''petorke'', kompleks pitanja povezanih s viznim režimom, pojednostavljenjem kretanja poduzetnika, robe, usluga i financija, zbližavanjem standarda, tehničkih pravila i drugih procedura.
Prema riječima Sergeja Katirina, još su dvije radne grupe (za poljoprivredu te za uklanjanje administrativnih barijera) pridodane postojećim. Potonja je ''prolazna'', u njoj se isprepliću ponude svih ostalih radnih grupa, jer postoji puno barijera u svim sferama djelatnosti koje smetaju biznisu.

Postoji još jedna tema koja zanima sve – razvoj malog i srednjeg biznisa. Taj segment biznis-zajednice u Poslovnom vijeću BRICS-a nije tako široko predstavljen. No svaka od pet država je izuzetno zainteresirana za razvoj poslovnih kontakata ne samo unutar države, nego i među njima.

''Mali biznis je, kao što je i poznato, regionalan, ako ne lokalan, ali ipak mnogi poduzetnici u toj sferi imaju mogućnost izvoziti i zajedno proizvoditi'', podcrtao je Sergej Katirin. 

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće