U Rusiji raste raslojavanje društva

Artjom Geodakjan/TASS
Zbog sve većeg deficita ruskog budžeta, Ministarstvo financija predložilo je da provede zapljenu budžeta, odustavši od indeksacije mirovina i plaća radnicima državnog sektora. Prema mišljenju stručnjaka, realizacija tog prijedloga dovest će do osiromašenja starijeg stanovništva Rusije i rasta raslojavanja u društvu.

Zbog sve većeg deficita ruskog budžeta, Ministarstvo financija predložilo je da provede zapljenu budžeta, odustavši od indeksacije mirovina i plaća radnicima državnog sektora. Takve prijedloge ministarstvo je poslalo u rusku vladu, izvještavaju poslovne novine RBK-Daily. Prema podacima Ministarstva financija, na taj način bit će moguće uštedjeti oko 46, 58 milijardi dolara za tri godine. Međutim, ta će inicijativa, kako ističe analitičar investicijskog holdinga Finam Timus Nigmatullin, dovesti do raslojavanja među stanovništvom. Prema podacima analitičara, u 2014. prosječna veličina mirovine u Rusiji nešto je viša od 10 tisuća rubalja (186$) mjesečno. Radi usporedbe: prosječna plaća jednog radnika krajem 2014. iznosila je 35 tisuća rubalja (652$) neto.

 

Pitanje mirovina

Kako Rusi preživljavaju krizu
Nepovoljno stanje ruske ekonomije osjetili su na svojoj koži stanovnici ruskih regija. Stručnjaci tvrde da svi slojevi stanovništa - i siromašni, i bogati - trpe posljedice od ekonomske konjunkture. Najosjetljivije grupe su umirovljenici i obitelji s djecom.

Prema podacima Ministarstva financije, ako se prijedlog podrži, već u 2016. u budžetu će se moći uštedjeti do 9, 5 milijardi dolara, u 2017. – 16, 4 milijarde dolara, u 2018. – 18, 6 milijardi dolara. Pritom odustajanje od indeksacije mirovina i plaća je samo prvi korak u velikom programu smanjenja troškova. U protivnom slučaju, dakle, ako se ne štedi te se udovoljava svim zahtjevima ministarstva i državnih tijela, troškovi budžeta u 2016. iznosit će 340, 9 milijardi, što će dovesti do toga da će za godinu dana biti potrošen čitav Rezervni fond (suvereni fond u kojem se prikupljaju naftni natprihodi države). Trenutno, kako je izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin na međunarodnom ekonomskom forumu, veličina fonda iznosi oko 75 milijardi dolara. Protiv prijedloga Ministarstva financija već je nastupio blok vlade koji odgovara za socijalnu politiku. Konkretno govoreći, Olga Golodec, šefica tog bloka, nazvala je neprihvatljivim prijedloge financijera.

Prema riječima Timura Nigmatullina, ruski mirovinski sistem više ne može izvršavati zadaće osiguranja visoke kvalitete života umirovljenika. Ako je u 2009. na jednog umirovljenika bilo 1,65 zaposlenih u ekonomiji, danas se indeks približava do 1,55. ''Tako vlada već sad mora radikalno povisiti umirovljeničku dob minimalno do 65-67 godina'', govori Nigmatullin. Kao alternativa rastu umirovljeničke dobi upravo je smanjenje razine mirovina, uzimajući u obzir inflaciju zbog odustajanja od indeksacije. U tom slučaju neće se morati povećavati umirovljenička dob, ali će umirovljenici biti značajno siromašniji, smatra Nigmatullin.

 

Rast raslojavanja 

Prema mišljenju docenta na katedri za ekonomiju i financije pri RANXiGS-u Alisena Alisenova, ''smanjenje deficita budžeta zbog potpunog ili djelomičnog odustajanja od indeksacije mirovina i socijalnih isplata podcrtava nesposobnost države da pronađe dodatne izvore financiranja deficita budžeta na račun provođenja strukturnih reformi u ekonomiji''. Kako smatra Alisenov, ta će odluka dovesti do većeg osiromašenja umirovljenika.

Kako Rusi pokušavaju zadržati svoje ušteđevine 

Konkretno, prema riječima Alisenova, i podaci rezultata ovogodišnjeg istraživanja, koje je provela međunarodna organizacija HelpAge International, ne idu u prilog ruskih umirovljenika. Ta organizacija sastavlja rejting država, koji odražava razinu uspješnosti kojom vlasti podržavaju starije ljude. Rusija zauzima 65. mjesto na listi koja pokazuje razinu koliko ruski umirovljenici žive ugodno. ''Smanjenje realnih prihoda umirovljenika još će niže smjestiti Rusiju na toj ljestvici'', govori Alisenov. 

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće