Suvremena hrvatska književnost u Moskvi: Početak nove kulturne suradnje

Veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji, Igor Pokaz, Darko Milošić.

Veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji, Igor Pokaz, Darko Milošić.

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji
RBTH Hrvatska je razgovarao sa spisateljem Darkom Milošićem, koji je nedavno u Moskvi predstavio svoju knjigu eseja, o hrvatsko-ruskim kulturnim odnosima, o intelektualnom životu ruskog glavnog grada te percepciji suvremene hrvatske književnosti u Rusiji.

Gospodine Milošiću, nedavno ste, u sklopu programa Godina književnosti u Rusiji, boravili u Moskvi te predstavili svoje esejističko stvaralaštvo. Možete li nam reći kako je došlo do međunarodne suradnje na kulturnoj razini?

Moj boravak u Ruskoj Federaciji mogu zahvaliti uspješnoj suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske i ruske Državne biblioteke inozemne literature iz Moskve. Ta suradnja rezultirala je organiziranjem izložbe Suvremena hrvatska knjiga, koja je otvorena 24. lipnja u prostorima Državne biblioteke. Stotinjak naslova, mahom romana i nešto publicističkih djela, objavljenih u Hrvatskoj unatrag pet godina, za potrebe izložbe darovala je Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a izložbu i moj boravak u Moskvi financijski je poduprla Zaklada Hrvatska kuća.

Izvor: Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji

Ovo je zapravo vaš drugi posjet Moskvi u samo godinu dana. Krajem studenog prošle godine sudjelovali ste kao predstavnik hrvatske izdavačke kuće Sandorf na Međunarodnom sajmu književnosti Non/fiction. Možete li nam reći kakvi su vaši utisci o književnom-intelektualnom životu ruskog glavnog grada te kako Rusi percipiraju suvremenu hrvatsku književnost?

Moj je dojam da je moskovski književno-intelektualni život veoma dinamičan i bogat i da je Moskovljanima književnost u žarištu interesa. Poslovično je poznato da Rusi vole čitati i da cijene knjigu, i valjalo bi nam se ugledati u njih. Na spomenutom sajmu to je bilo jasno vidljivo po velikoj gužvi. Što se tiče percepcije hrvatske književnosti u Rusiji, ona nije na zavidnoj razini. No, postoje naznake da bi u dogledno vrijeme moglo doći do nekih pozitivnih pomaka.

Hrvatska publika općenito malo zna o Rusiji i njezinoj kulturi, i obratno. Rusija je, zbog vrlo komplicirane geopolitičke situacije, uglavnom negativno predstavljena u hrvatskim medijima. Na Sajmu knjiga u Puli prije dvije godine predstavljeni su neki od najznačajnijih predstavnika suvremene ruske proze, čija su djela, izuzev par novopečenih prijevoda (Kis Tatjane Tolstoj, Daniel Stein, prevoditelj Ljudmile Ulicke), ostala neprevedena. Prema vašem mišljenju, kako bi moglo doći do intenzivnije razmjene u području kulture?

Ruska književnost nam je poznata kroz školsku lektiru, u kojoj su zastupljeni ponajprije klasici poput Tolstoja i Dostojevskog, što je dakako premalo, s obzirom na sve bogatstvo ruske kulture. Ne može se reći da unatrag deset ili petnaest godina nije bilo prijevoda suvremene ruske književnosti (Pelevin, Petruševskaja, Šiškin, Akunin, Strogoff, Ulicka...), no svakako bi prijevoda moglo i trebalo biti daleko više.

Cijeli Tolstoj konačno na Internetu: 90 tomova jednim klikom

Što se tiče prevođenja djela hrvatskih književnika na ruski, razgovarao sam s odgovornima u Državnoj biblioteci inozemne literature i mogu sa zadovoljstvom reći da smo dogovorili vrlo konkretan projekt u okviru kojega će se u narednom periodu objaviti niz naslova iz najnovije produkcije, a ruski kolege su pokazali interes i za prevođenje ključnih djela hrvatske književnosti 20. stoljeća. Držim da je to iznimno važan projekt, koji će uvelike doprinijeti boljem upoznavanju dviju kultura i dvaju naroda. Upravo s obzirom na, kako ste rekli, vrlo kompliciranu geopolitičku situaciju, valja nam graditi mostove suradnje.

U vašim knjigama (55 lakih komada, Novi laki komadi) bavite se na jedan zanimljiv i originalan način sa svim problemima s kojima se suočava hrvatsko suvremeno društvo. Ako uzmemo u obzir da su Rusija i Hrvatska države koje su relativno nedavno prošle proces tranzicije, može li se reći da su vaši ogledi aktualni i u ruskom društvu?

Putinova reakcija na "cinične laži" o Drugom svjetskom ratu
Predsjednik RF Vladimir Putin je u svojem obraćanju na sjednici organizacijskog odbora za proslavu 70-godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu govorio o širenju "ciničnih laži".

Pa, pokušao sam društvenoj stvarnosti u Hrvatskoj prići iz neuobičajenog motrišta; naime, želio sam neizravno dati do znanja da dnevna politika ili slika svijeta koju nam posreduju mediji nije nešto što moramo bezuvjetno prihvatiti i dopustiti da upravlja našim životima. Premda se ljudima želi nametnuti osjećaj da je stvarnost ono što čitamo u novinama ili gledamo u vijestima, to je ipak samo djelić daleko šire slike, i u tom smislu sam ponudio čitateljima uvid u neka svoja promišljanja svijeta u kojem živimo, svijeta u kojem ima toliko toga što nas može oplemeniti i obogatiti. Nisam, dakako, slijep za zlo koje nas okružuje i koje prijeti da nas povuče u kaos, pišem i o tome. Pišem i o smrti, patnji... no, uvijek je to u funkciji osvješćivanja, u funkciji toga da čitatelja potaknem da zapravo počne više cijeniti sebe, svoje bližnje i život.

Izvor: Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji

Prigodom otvorenja izložbe u Moskvi pročitana su dva moja eseja, Hrvatska šutnja i Profesionalac, i prema povratnim informacijama koje sam dobio od ruskih prijatelja, bili su im posve bliski, posve razumljivi, što znači da sadrže u sebi univerzalno prepoznatljive poruke; dakle, da, rekao bih da su aktualni i u ruskom društvu.

Što se tiče Rusije i Hrvatske, ne bih rekao da je tranzicija završila, dapače, moj je dojam da je cijeli svijet u tranziciji, živimo u veoma izazovnim vremenima i posve je neizvjesno što slijedi. Ne mislim da je to razlog za tjeskobu; mislim da svatko od nas treba napraviti koliko je do njega da svijet bude ugodnije mjesto.

Kako ste proveli svoje slobodne vrijeme u Moskvi? Jeste li posjetili nekakve izložbe, koncerte, predavanja? Općenito govoreći, kako vam se svidjela kulturna ponuda ruskog glavnog grada?

Moskva je uistinu fascinantan grad. Prilikom prvog boravka otišao sam prvo – u redu, nakon što sam razgledao Crveni trg – na Patrijaršijske ribnjake, gdje započinje radnja Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita. U blizini je i Bulgakovljev muzej, prostor s veoma osebujnom atmosferom. Bio sam u Muzeju suvremene povijesti, posjetio Planetarij, zapalio voštanicu u Hramu Krista Spasitelja, razgledao postav Puškinovog muzeja lijepih umjetnosti... Tijekom nedavnog boravka nisam zbog obaveza imao puno slobodnog vremena, ali posjetio sam Muzej L. N. Tolstoja – osnovan 1911. – gdje se mogu, među ostalim, vidjeti originalni rukopisi Rata i mira i Ane Karenjine. Uz to, propješačio sam, unatoč hladnoći u studenom, i povisokim temperaturama tijekom zadnjeg boravka, lijep broj kilometara, naprosto uživajući u šetnji moskovskim ulicama. Veselim se unaprijed nekom novom posjetu.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće