Koalicija protiv Islamske Države: O čemu su se dogovorili Lavrov i Kerry

AP
Borba s terorizmom na Bliskom istoku postala je glavna tema pregovora ministara vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova i državnog tajnika SAD-a Johna Kerryja u Beču. Nakon što su razmijenili ''konkretna mišljenja'', predstavnici ministarstava odlučili su da je potrebno ojačati borbu s Islamskom Državom. Doduše, države još nisu spremne za takvu konsolidaciju, upozoravaju stručnjaci.

U utorak, 30. lipnja, održan je u Beču susret ministara vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova i državnog tajnika SAD-a Johna Kerryja. Središnja tema već sad četvrtih po redu pregovora ove godina bila je kako pružiti otpor Islamskoj Državi na Bliskom istoku.  

Ovaj susret organiziran je prema odluci lidera Ruske Federacije i SAD-a. Kako je ranije naglasio Lavrov, cilj susreta je ''razmjena mišljenja'', kako bi se vidjelo na koji način se može ''učinkovitije ujediniti napori naših dviju država i drugih regijskih država'' u borbi protiv ekstremista iz Islamske Države. Lavrov je isto izjavio da u Beču ruska strana nema namjeru pretresati retorička pitanja, već se želi baviti konkretnim stvarima, odnosno ''postići praktične zajedničke akcije''. Jedan od prijedloga, objavio je ruski ministar, stvaranje je koalicije od regionalnih i izvanregionalnih igrača.

 

Sumnjiva koalicija 

Prijetnja od islamskih radikala mogla bi zbližiti Moskvu i Washington
Jedna od glavnih tendencija na Bliskom istoku je ofanzivno djelovanje radikalnih islamističkih i terorističkih grupacija, koje prijete kako Rusiji, tako i SAD-u.

Nakon dvosatnih pregovora zaista je došlo do razmjene ''konkretnog mišljenja'', izjavio je Sergej Lavrov. ''Situacija u regiji traži aktivnije djelovanje'', složio se Kerry. Kako se i očekivalo, oba političara razmotrila su puteve jačanja ''svih onih koji smatraju da je Islamska Država apsolutno zlo'' te su se dogovorili da će prestati koristiti terorističke grupe u taktičke svrhe.

Doduše, ne precizira se oko kakvih su se ''konktetnih'' akcija dogovorili. Prema mišljenju Vitalija Naumkina, direktora na Institutu za orijentalistiku, sama činjenica da su ruski i američki predsjednik odlučili da se vode pregovori o konkretnom pitanju ''već je korak naprijed''. ''To znači da postoji međusobno razumijevanje, zajednički interes. Takav interes ne postoji za Ukrajinu'', smatra.

Samo je, upozorava stručnjak, teško postići ono što predlažu obje strane. Kao prvo, postizanje tog cilja sprečava nedostatak želje SAD-a da surađuje sa sirijskom vladom. Kao drugo, slaba pripremljenost drugih država da započnu politički dijalog, stručnjak ističe pozivajući se na nedavnu izjavu sirijskog ministra vanjskih poslova Walida Muаllema. Samo dan prije bečkog susreta sirijski ministar bio je na pregovorima s Lavrovom i Putinom, gdje je rekao da ''Amerikanci traže političko rješenje, izdvajajući pritom milijarde dolara za podršku teroristima'', a sukob između Damaska i Ankare, koja traži ostavku sirijske vlade, stavit će pod sumnju mogućnost stvaranja koalicije u regiji.

 

Propuštena prilika 

Američko teško naoružanje u Istočnoj Europi? Reakcija Rusije
Kako javljaju američki mediji, Pentagon predlaže da se u Istočnoj Europi razmjesti teško naoružanje kojim se može naoružati kontingent od 5 tisuća vojnika radi pružanja otpora „mogućoj agresiji Rusije”.

Stručnjaci neuvjereno odgovaraju na pitanje treba li čekati konkretne akcije u borbi s Islamskom Državom u dogledno vrijeme. Proces jačanja mogao trajati jako dugo, ali i kratko, upozorava Numkin. Ipak Islamska Država nastupa vrlo oštro. ''Ta činjenica mogla bi gurnuti u zagrljaj države koje se zasad ne slažu''. Ostali sugovornici RBTH-a ne vjeruju u format koalciije. ''Upravo suprotno, stručnjaci obraćaju pozornost da je upravo djelovanje koalicije dovelo do širenja kontrole Islamske Države nad različitim teritorijima'', rekao je u intervjuu za RBTH. Prema njegovim riječima, Islamska Država je rezultat američke politike na Bliskom istoku, ali sad nema dovoljno sredstava za njezino uništenje. ''Amerikanci su imali potpuno neuspješnu borbu s terorizmom. Tu borbu započeli su 2001., no tih su godina ratovali protiv podzemlja, no sad već protiv terorističke države. Neuspješno su okupirali Irak. Ne treba zaboraviti ni podjelu protivnika Asadovog režima na ''dobre'' i ''loše'' teroriste. Sve je to čista američka greška'', smatra. ''No Rusija neće, čak ni uz sve veću prijetnju od Islamske Države, žrtvovati živote svojih mladića i davati svoje resurse zbog greške Amerikanaca'', uvjeren je.

Prema njihovom mišljenju, nije se moglo raspravljati o takvim prijašnjim shemama kao što je bombardiranje iz zraka i visokoprecizni napadi. ''Trenutak, u kojem je to moglo funkcionirati, već je propušten''. ''Bombardiranje iz zraka po pustinji je jednostavno smiješno'', slaže se Suzdaljev. ''Vjerojatno se razgovaralo o naporima protiv mobilizacije volontera Islamske Države u različitim državama'', pretpostavlja Muhin. 

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće