Najvažniji sklopljeni poslovi na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu

Artem Korotaev/TASS
Na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu bili su potpisani ugovori u vrijednosti gotovo od 300 milijardi rubalja (5, 5 milijardi dolara). Najvažniji ugovori su i dalje u naftno-plinskoj sferi.

205 ugovora za 293, 4 milijarde rubalja (5, 4 milijarde dolara) – takav je rezultat Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma po pitanju ''sporazuma, memoranduma, ugovora, okvirnih protokola o suradnji i izjavama o namjeri'', priopćio je Anton Kobjakov, savjetnik ruskog predsjednika. On se ogradio rekavši da se radi samo o brojevima iz sporazuma i ugovora, koji nisu skriveni komercijalnom tajnom.

Vladimir Putin: Ruska ekonomija je stabilizirana
Ruska ekonomija je stabilizirana u uvjetima sankcija i pada cijena nafte – rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u svome izlaganju na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.

Na posljednja tri foruma suma je bila veća. Ali to je razumljivo: sadašnji forum odvija se pod sankcijama. Zbog toga je ove godine bilo malo kreditnih poslova.

Taj će se forum zapamtiti po seriji izravnih ugovora i sporazuma, čiji su glavni sudionici Gazprom i Rosneft.

Plin

Najveći sklopljeni posao na forumu bilo je potpisivanje međuvladinog memoranduma između Rusije i Grčke o izgradnji nastavka plinovoda Turski tok na teritoriju Grčke. Dokument predviđa stvaranje Sjevernog toka, svaka država u njemu dobiva 50%. Suosnivač nove strukture od strane Rusije bit će VEB Kapital. Kompanija će investirati 2 milijarde eura. Sporazum s Grčkom je važan za Gazprom. Njezin projekt Turski tok trebao bi isključiti Ukrajinu iz isporuka plina u Europu nakon 2019.

Na forumu je svoj produžetak dobio i Sjeverni tok. Doći će do izgradnje još dva kraka plinovoda kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje. Zasad kompanije nisu izgradile Sjeverni tok, no Miller je naveo iznos posla - radi se o 9, 9 milijardi eura. Treba uzeti u obzir da je udio kompanije u projektu 51%, dakle, ruska kompanija ulaže gotovo 5 milijardi investicija. Dva kraka plinovoda proći će po akvatoriju Baltičkog mora, a završna točka isporuke bit će Njemačka. U planu je da novi cjevovod pomogne koncernu da odustane od tranzita plina preko Ukrajine nakon 2019., kad će isteći aktualni sporazum o tranzitu. Ruska strana ne planira produljiti ugovor s Ukrajinom, to je ove godine već nekoliko puta izjavio šef Gazproma Aleksej Miller i ministar energetike Rusije Aleksandr Novak.  

Nafta 

Ruska najveća naftna kompanija Rosneft je na forumu potpisala 57 sporazuma. Glavni je prodaja BP udjela (20%) u nalazištu Taas-Jurjah za 750 milijuna eura. To je prvi takav veliki posao između zapadnog investitora i ruske kompanije nakon što su Europska unija i SAD uveli sankcije.

Postaje li rubalj jači kupovinom dolara?
Ruska Centralna banka je ponovo počela kupovati američke dolare kako bi popunila devizne rezerve. Zasada suma kupljenih deviza nije velika i kreće se od 100 do 200 milijuna dolara dnevno.

Rosneft bi mogao, kako je objavljeno na forumu, prodati još 29% Taas-Jurjaha kompaniji Skyland Petroleum. Prema podacima izdanja Kommersant, radi se o arapskom fondu, koji upravlja kineskim investicijama. Ipak, na stranici Skyland može se saznati da je to nova kompanija za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, koju je u siječnju 2015. osnovala britanska kompanija Vazon Energy''.

Mirni atom

Ruske nuklearne tehnologije dobile su izlaz na tržište Saudijske Arabije. Državna korporacija Rosatom i Saudijska Arabija potpisali su Međuvladin sporazum o suradnji u oblasti mirne upotrebe nuklearne energije. Dokument po prvi put u povijesti rusko-saudijskih odnosa stvara pravni temelj za suradnju država u toj oblasti. Prema riječima šefa državne korporacije, Saudijska Arabija namjerava izgraditi 16 energetskih blokova, ukupna vrijednost objekta mogla bi iznositi 100 milijardi dolara. To je izjavio gospodin Kirienko u intervjuu za televizijski kanal Rossija 24.

Na temelju materijla RBK, Kommersant, ITAR-TASS

http://rbcdaily.ru/industry/562949995721378

http://www.kommersant.ru/doc/2752209

http://tass.ru/ekonomika/2057840

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće